Sinonim:  Engleski naziv: Blackberry; Latinski naziv: Rubus fructicosus L.;


       

Kupina je biljka penjačica iz porodice ruža (Rosaceae) te naraste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte te mjestimično odrvenjela. Bodlje biljci služe za penjanje-učvršćivanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od juna do avgusta. Nakon cvjetanja iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i gotovo crne boje.

 

Agroekološki uvjeti uzgoja kupine

Temperatura

Izdanci kultiviranih sorata kupine smrzavaju pri temperaturi od -10 do -17 °C. Pod snijegom, izdanci mogu podnijeti temperaturu i do -25 °C. Temperature koje se javljaju u proljeće, kad se smjenjuju visoke od 6 °C i niske od -7 °C, mogu prouzročiti velike štete. Kupina najbolje uspijeva u područjima s prohladnim i vlažnim ljetom, a blagim zimama.

Voda

Voda je kritični faktor ne samo za razvoj ploda već i za rast jednogodišnjih izbojaka. Kupina ima plitak korijen (15 cm) i zato tijekom ljeta zahtijeva oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Ova se količina može smanjiti postavljanjem sistema za navodnjavanje kapanjem. Za bolje očuvanje vlažnosti tla moguće je i zatravljenje međurednog prostora travama iz porodice Graminae ili leguminozama.

Tlo

Tlo mora biti dobro drenirano sa 2-4 % humusa i pH vrijednosti 6,0-6,5. Najbolje su pjeskovit ilovače. Izbjegavaju se teška tla sa slabom drenažom budući da korijen kupine ne podnosi veliku vlažnost. Loše predkulture su rajčica, krumpir, paprika, malina, vinova loza, jabuke i breskve. Najbolj predusjevi su sudanska trava, raž, zob ili pšenica.

Izbor položaja za podizanje nasada kupine

Kupina najbolje uspijeva na toplijim, osunčanim položajima i po tome je osjetljivija od maline. Osjetljiva je na ljetne, tople vjetrove koji smanjuju vlažnost zraka i tla. Najbolji pravac redova je sjever-jug.

Priprema tla za sadnju

Jesenska gnojidba obavlja se početkom oktobra i to sa po 800-1000 kg/ha kompleksnim mineralnim gnojivom u omjeru NPK 10:12:26 ili 15:15:15, nakon čega se tlo uzore na 10-12 cm dubine zajedno s korovskim biljkama koje su se razvile tijekom jeseni, kako bi i one poslužile kao zeleno gnojivo. Početkom marta kupina se gnoji KAN-om u količini 400-500 kg/ha, pa ako tlo nije jako vlažno, onda ga treba plitko usitniti kao i još nekoliko puta do kraja avgusta kada se dopusti slobodni razvoj korova. U slučaju suše, kupine se zalijevaju tijekom sazrijevanja ploda sa 80-100 l vode po grmu. Kupina treba određenu armaturu koja se postavlja kao potporanj kako bi se mogla razvijati i rasti. Standardna potpora podrazumijeva dvije žice na visini od 90 i 150 cm između stupova visokih oko 2,5 m.

Razmnožavanje

Sorte kupina s bodljama razmnožavaju se izbojcima, isto kao i malina, dok se sorte kupine bez bodlji razmnožavaju ožiljavanjem vrhova ljetorasta (jednogodišnjih izboja). Krajem avgusta, izbojci se savijaju i vrhovi im se zakopavaju u zemlju. Za dva do tri tjedna iz zbijenog vrha izbojka razvit će se brojne žile. Izbojci se vade iz zemlje krajem jeseni i koriste za sadnju.